Procjena stepena istraženosti hrskavičavih riba (Chondrichthyes Huxley, 1880) Bosne i Hercegovine Andrej Gajić & Suvad Lelo [email protected]Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Sarajevo Zmaja od Bosne 33-35, 71.000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina IZVOD Istraživanje hrskavičavih riba u Bosni i Hercegovini oduvijek je bilo sporadičnog karaktera. Jedini faunistički prijegled hrskavičavih riba na osnovu vlastitih istraživanja dao je T. Šoljan u zbirnom prijegledu morske faune Bosne i Hercegovine na savjetovanju Problemi inventarizacije životinjskog svijeta BiH - stanje i perspektive (Šoljan, 1980). Aktuelni popis hrskavičavih riba Bosne i Hercegovine predstavlja taksonomska revizija gore navedenih Šoljanovih podataka (Hamzić & Lelo, S., 2006; Hamzić & Lelo, 2007-2009). Navedeni popis sadrži 11 vrsta razvrstanih u osam rodova, osam porodica, šest redova i tri nadreda klase Chondrichthyes Huxley, 1880. UVOD Granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine trebala bi ići neposredno iza otočića Veliki i Mali Školj, kroz Malostonski zaliv; što znači da marinskom dijelu Bosne i Hercegovine pripada Neumski zaliv. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, u okviru čijih granica se nalaze poluotok Klek, te otočići Veliki i Mali Školj, iako danas postoje određeni sporovi između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, otočići Veliki i Mali Školj, kao i rt otoka Klek bez sumnje pripadaju Bosansko-Hercegovačkom primorju. Slika 1-2: Satelitski snimak marinskog dijela teritorije Bosne i Hercegovine (priredio: A. Gajić, na softveru Google Earth Pro) – lijevo i fotografija Neumskog i dijela Malostonskog zaliva Dužina obalne linije mora koja pripada Bosni i Hercegovini unutar zaliva Neum-Klek i sa spoljne strane poluotoka Klek iznosi 24 km.
Transcript
Procjena stepena istraženosti hrskavičavih riba(Chondrichthyes Huxley, 1880) Bosne i Hercegovine
Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta SarajevoZmaja od Bosne 33-35, 71.000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
IZVOD
Istraživanje hrskavičavih riba u Bosni i Hercegovini oduvijek je bilo sporadičnog karaktera. Jedini faunistički prijegled hrskavičavih riba na osnovu vlastitih istraživanja dao je T. Šoljan u zbirnom prijegledu morske faune Bosne i Hercegovine na savjetovanju Problemi inventarizacije životinjskog svijeta BiH - stanje i perspektive (Šoljan, 1980).
Aktuelni popis hrskavičavih riba Bosne i Hercegovine predstavlja taksonomska revizija gore navedenih Šoljanovih podataka (Hamzić & Lelo, S., 2006; Hamzić & Lelo, 2007-2009).
Navedeni popis sadrži 11 vrsta razvrstanih u osam rodova, osam porodica, šest redova i tri nadreda klase Chondrichthyes Huxley, 1880.
UVOD
Granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine trebala bi ići neposredno iza otočića Veliki i Mali Školj, kroz Malostonski zaliv; što znači da marinskom dijelu Bosne i Hercegovine pripada Neumski zaliv. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, u okviru čijih granica se nalaze poluotok Klek, te otočići Veliki i Mali Školj, iako danas postoje određeni sporovi između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, otočići Veliki i Mali Školj, kao i rt otoka Klek bez sumnje pripadaju Bosansko-Hercegovačkom primorju.
Slika 1-2: Satelitski snimak marinskog dijela teritorije Bosne i Hercegovine (priredio: A. Gajić, na softveru Google Earth Pro) – lijevo i fotografija Neumskog i dijela Malostonskog zaliva
Dužina obalne linije mora koja pripada Bosni i Hercegovini unutar zaliva Neum-Klek i sa spoljne strane poluotoka Klek iznosi 24 km.
Sa maksimalnom dubinom od 27 metara, Neumski zaliv odlikuje se velikim diverzitetom staništa, što uslovljava bogatu i raznovrsnu marinsku floru i faunu. U vodama Jadranskog mora, do danas su zabilježene 72 vrste hrskavičastih riba (Gajić, 2011). Klasa Chondrichthyes Huxley, 1880 dijeli se na dvije potklase: Elasmobranchii Bonaparte, 1838 (prečnouste, tipični predstavnici prikazani na slici 3 i 4) i Holocephali Bonaparte, 1832 (cjeloglavke), od kojih marinski dio Bosne i Hercegovine naseljavaju samo prečnouste, dok su predstavnici duboko-morskih riba himera (Holocephali; Chimaeriformes) do sada zabilježeni samo u Južno-Jadranskoj kotlini, na dubinama od oko 1000 metara.
Slika 3-4: Tipični predstavnici morskih mačaka (Elasmobranchii; Carcharhiniformes, Scyliorhinidae) u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine:
Slika 3: Scyliorhinus stellaris Linnaeus, 1758 morska mačka mrkulja Foto: A. Gajić; Slika 4: Scyliorhinus canicula (Linnaeus, 1758) sitnopjegava morska mačka bljedica,
tipični. Foto: A. Gajić
MATERIJAL I METODE
Autori su se koristili svim dostupnim podacima o biodiverzitetu hrskavičastih riba marinskog dijela Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupnog Jadranskog mora. Pored navedenih, autori su se koristili vlastitim istraživanjima Gajić, 2008-2011, sprovedenim od strane Evropske istraživačke organizacije Sharklab, Malta (Vo/0298 – identifikacijski broj Evrposke Unije dodjeljen društvu za istraživanje i zaštitu ajkula Sharklab, registrovanog u Hamrun, Malta 2008. godine).
Istraživanja autora svode se na dugogodišnje prikupljanje podataka vezanih za biodiverzitet hrskavičastih riba u Jadranskom moru, i u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine. Pored prikupljanja podataka, A. Gajić se bavio i monitoringom te praćenjem hrskavičnjača Jadranskog mora putem naučno-istraživačkih ronilačkih ekspedicija uz stalnu saradnju i razmjenu informacija sa lokalnim ribarima. Također, autori su se koristili rezultatima koćarskih istraživanja Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita, Hrvatska. Autori bi se ovom prilikom zahvalili dr. sc. Sanji Matić-Skoko koja je doprinijela istraživanju ličnim, najnovijim, nalazima hrskavičastih riba mikrolokaliteta Ploče, u neposrednoj blizini zaliva Neum-Klek.
U korigiranom pregledu hrskavičastih riba Bosne i Hercegovine, dodan je znatan broj očekivanih, kao i mogućih vrsta. Očekivane vrste naznačene su tako što se ispred njihovog latinskog naziva nalazi "?"; dok su moguće vrste označene sa "??"
REZULTATI I DISKUSIJA
Najpotpuniji prijegled hrskavičastih riba marinskog dijela Bosne i Hercegovine dali su Hamzić & Lelo, 2007-2010. Dati popis predstavlja reviziju podataka dr. Tonke Šoljana iz 1980. godine. Prema navedenom popisu u marinskom dijelu obitava 11 vrsta hrskavičastih riba. Ova brojka ukazuje na ajkule i raže čije je prisustvo u vodama Bosne i Hercegovine dokazano. Dakako, stvarni broj hrskavičastih riba koje obitavaju ili privremeno borave u zalivu Neum-Klek je daleko veći.
Na osnovu sprovedene analize izveden je dole prezentirani check-list.
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).?? Squalus blainvillei (Risso, 1827)
Komentar: S. blainvillei je autohtoni stanovnik Jadranskog mora (Gajić, 2011) koji obitava na dubinama između 16-780 m. Na osnovu habitata vrste, autori smatraju da bi detaljnija istraživanja Neumskog zaliva dokazala prisustvo iste u bh. vodama te je iz tog razloga navode kao očekivanu vrstu.
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).?? S. oculata Bonaparte, 1840
Komentar: S. oculata je autohtona vrsta u ihtiofauni Jadranskog mora prema Gajić, 2011, preferira muljevita i pjeskovita dna, na dubinama između 5 i 500 metara; te raste do 160cm. Iako vrsta ugavnom boravi između 50 i 100 metara, autori smatraju da se data vrsta može pronaći na marinskom dijelu Bosne I Hercegovine.
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).4. S. stellaris (Linnaeus, 1758)
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).
Porodica Triakidae Gray, 1851Potporodica Triakinae Gray, 1851Pleme Triakini, ??, ?Rod Mustelus Linck, 17905. M. asterias Cloquet, 1821
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).6. M. mustelus Linnaeus, 1758
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).? M. punctulatus ??, ?
Komentar: Vrsta je zabilježena na mikrolokalitetu Ploče, u neposrednoj blizini marinskog dijela Bosne i Hercegovine, od strane dr.sc. Sanja Matić-Skoko sa Instituta za Okeanografiju i Ribarstvo iz Splita, Republika Hrvatska; te je na osnovu datog nalaza autori uvštavaju kao očekivanu vrstu u Neumskom zalivu.
? Galeorhinus galeus (Linnaeus, 1758)Komentar: G. galeus, bentopelagična je ajkula koja obitava od 1 do 1,000 metara dubine (uobičajno od 1 do 500 metara). Stanovnik je subtropskih mora, te je autohtoni stanovnik Jadranskog mora, prema Gajić, 2011. Dostiže dužinu od 150cm, i težinu preko 40 kilograma. Životni vijek ove vrste traje preko 50 godina. Autori je uvrštavaju u očekivane vrste u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine.
Red Carchariniformes Compagno, 1974 Porodica Carcharhinidae?? Carcharhinus brevipinna (Müller & Henle, 1839)
Komentar: C. brevipinna je autohtona ajkula Jadranskog mora, prema Gajić, 2011. Preferira priobalne vode, pliće od 30 metara; iako su primjerci ove vrste registrovani i na 100 metara dubine. Raste do dva metra u dužinu, i može težiti do 57 kilograma. Na osnovu habitata date vrste, autori smatraju da obitava i u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine.
?? Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827)Komentar: Pješčana ajkula jedna je od najvećih priobalnih ajkula svijeta; može se pronaći na muljevitom i pjeskovitom dnu u plitkim priobalnim krajevima poput zaliva, luka, ili čak u rijekama. Iako je okarakterisana kao rijetka vrsta u Jadranskom moru (Gajić, 2011), na osnovu specifičnog habitata, autori je navode kao vrstu koja može doplivati u vode Bosne i Hercegovine.
7. Prionace glauca (Linnaeus, 1758)Komentar: Pas modrulj je autohtona vrsta u Jadranskom moru i obitava gotovo na svim tipovima morskog dna, od priobalja sve do 350 metara dubine. Navedena vrsta ima najveći areal rasprostranjenja u carstvu Animalia. Može narasti preko 3.5 metra i težiti preko 200kg. Nalaz psa modrulja u Nemuskom zalivu objavljen je na stanici www.youtube.com od strane korisnika "Nefretit" 19. Augusta 2007. (Modrulj je zabilježen u Neumu 1. Augusta 2007.)
?? Galeocerdo cuvier (Péron & Lesueur, 1822) – migrantska vrstaKomentar: Tigar ajkula alohtona je vrsta koja veoma rijetko zalazi u vode Jadranskog mora; do sada je poznato svega četiri susreta sa ovom ajkule u Jadranskog moru (Gajić, 2010). Ova ajkula, koja može narasti preko 7 metara, i težiti preko 600 kg, preferira pliće vode. Ukoliko ajkula dopliva u vode Jadranskog mora, njeno pojavljivanje u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine nije isključeno.
Porodica SphyrnidaeRod Sphyrna
?? Sphyrna zygaena (Linnaeus, 1758) / Sphyrna tiburo (Linnaeus, 1758) Kometar: Do danas je registrovano svega četiri primjerka ajkula čekićara roda Sphyrna u vodama Jadranskog mora (Šoljan, 1983; Milišić, 2007; Gajić, 2011). S. zygaena preferira dubine manje od 20 metara, iako je registrovana na dubinama većim od 200 metara. Iako se radi o iznimno rijetkoj vrsti u Jadranu uopšteno; autori smatraju da postoji mogućnost pojave date vrste u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine, te je stoga navode kao moguću vrstu.
Red LamniformesPorodica Alopiidae?? Alopias vulpinus Rafinesque, 1810
Komentar: Morska lisica je vrsta koja naseljava čitavo Jadransko more (prema Gajić, 2011), preferira pliće vode i može se naći od površine do 366 metara dubine. Mladi primjerci navedene vrste često borave u plitkim uvalama i zalivima, te stoga postoji mogućnost da dopliva u vode koje pripadaju BIH, tj. zaliv Neum-Klek. Adultni primjerci ove vrste mogu narasti i do 7 metara, te težiti preko 300 kilograma.
Porodica Cetorhinidae?? Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765)
Komentar: Psina gorostasna jedna je od najvećih ajkula svijeta, i može narasti do 12 metara. Ova vrsta, koja se hrani planktonskim organizmima, prisutna je u središnjem dijelu Jadranskog mora. Ljeti se može zapaziti kako pliva po samoj površini vode, dok zimi odlazi u dublje vode, i do 900 metara, gdje se hrani duboko-morskim planktonima. Autori uključuju mogućnost pojave date vrste u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine, za vrijeme ljetnih mjeseci.
Porodica Lamnidae?? Carcharodon carcharias (Linnaeus, 1758)
Komentar: Velika bijela ajkula bez sumnje je stanovnik Jadranskog mora, iako su susreti sa ovom vrstom iznimno rijekti (Gaijć, 2011). Raste do 6 metara, i može težiti preko 2.200 kilograma. Iako je pronalažena na većim dubinama, preferira pliće priobalne vode. Autori smatraju da je pojava velike bijele ajkule u Neumskom zalivu moguća, te je stoga navode kao mouću vrstu. U periodu između 1868. i 1947. godine registrovan je veći broj bijelih ajkula u vodama Jadranskog mora, od toga jedna u Malsostonskom zalivu, u neposrednoj blizini marinskog dijela Bosne i Hercegovine.
Red RajiformesPodred Rajoidei German, 1913Natporodica RajoidaePorodica Rhinobatidae (Müller & Henle, 1837)?? Rhinobatos cemiculus (Geoffroy Saint – Hilaire, 1817)
Komentar: Vrsta je autohtoni stanovnik Jadranskog mora prema Gajic, 2001; naseljava muljevita i pjeskovita dna na dubinama između 9 i 100 metara. Može narasti do 242 cm I težiti do 50kg; najčešće raste do 150cm u prečniku. Autori je navode kao moguću vrsu u ihtiofauni Bosne i Hercegovine.
Porodica Rajidae Bonapart, 1831Potporodica Rajinae Bonaparte, 1831Pleme Rajini Bonaparte, 1831Rod Raja Linnaeus, 17588. Raja clavata (Linnaeus 1758)
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).
9. Raja miraletus (Linnaeus, 1758)Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).
?? Raja montagui (Fowler, 1910)Komentar: Raža crnopježca dostiže dužinu od 80cm i obitava na grebenima, između 20 i 345 metara. Autohtona vrsta u Jadranskom moru (Gajić, 2011). Autori je navode kao moguću vrstu u ihtiofauni Bosne i Herce-govine.
?? Dipturus oxyrinchus (Linnaeus, 1758)Komentar: Naseljava pjeskovita i šljunkovita dna između 15i 900m dubine. najčešće 200m. Maksimalna dužina ove raže iznosi 150cm. Vrsta je autohtona u vodama Jadraskog mora prema Gajić, 2011.
Nadred Batoidea Cappetta, 1980 sensu Compago, 1973Red Torpediniformes Buen, 1926Podred Torpedinoidei Compago, 1973Natporodica Torpedinoidea Muller i Henle, 1841Porodica Torpedinidae Muller i Henle, 1841Potporodica Torpedininae Muller i Henle, 1841Rod Torpedo Houttuyn, 176410. Torpedo marmorata (Risso, 1810)
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).? Torpedo torpedo (Linnaeus, 1758)
Komentar: Drhtulja naseljava podrućja obrasla “meka” dna na dubinama između 2 i 400 metara dubine. Ova vrsta, koja je u autohtona u Jadranskom moru (Gajić, 2011) može narasti do 70cm. Autori je navode kao očekivanu u ihtiofauni Bosne i Hercegovine.
Komentar: Vrsta naseljava pjeskovita I muljevita dna, na dubinama izme-đu 3 i 270 metara; najčešće se može naći na dubinama od 15 do 50 metara. Vrsta je autohtona u Jadranskom moru prema Gajić, 2011. Raste do 220cm u dužinu i može dostići težinu od 300kg. Autori je navode kao očekivanu vrstu ihtiofaune Bosne i Hercego-vine.
11. Dasyatis pastinaca(Linnaeus, 1758)Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).
? Dasyatis /Pteroplatytrygon/ violacea (Bonaparte, 1832)Komentar: Obitava na dubinama između 1 I 381 metar, najčešće od 1 do 100 metara. Vrsta je autohtoni stanovnik Jadranskog mora (Gajić, 2011).
Porodica Gymnuridae?? Gymnura altavela (Linnaeus, 1758)
Komentar: Ova vrsta obitava na pjeskovitim i muljevitim tipovima dna, između 5 I 100 metara dubine. Raste do 4 metra i može težiti i do 60 kilograma. Prema Gajić,2011 vrsta je autohtona u vodama Jadranskog mora, dok se navodi kao moguća u ihtiofauni Bosne I Hercegovine.
Komentar: Autohtona vrsta u Bosni i Hercegovini (Hamzić & Lelo, 2007-2009).
?? Pteromylaeus bovines (Geoffroy St. Hilaire, 1817)Komentar: Naseljava grebene, između 10-150 metara dubine. Maksimalna dužina 250cm, najčešće 150cm, težina do 83kg. U Jadrnakom moru je autohtoni stanovnik (prema Gajić,2011). Autori je navode kao moguću vrstu u Neumskom zaljevu.
Komentar: Naseljava priobalna područja I raste preko 5 metara, autori je navode kao moguću vrstu.
DISKUSIJA:
Poznavajući biologiju ajkula svjesni smo činjenice da one ne obitavaju na mikrolokalitetima, te da imaju veoma česte migracije. Neumski zaliv predstavlja mikrolokalitet u okviru Jadranskog mora; te nije dovoljno velik da bi predstavljao stanište određene vrste ajkule, upravo zbog toga se navodi veliki broj očekivanih vrsta,u koje su svoje stanište našle u vodama čitavog ili određenog dijela Jadranskog mora.
Gore navedna check-list odnosi se na marinski dio Bosne i Hercegovine, Neumski zaliv i sadži 12 potvrđenih vrsta ajkula prema Hamzić & Lelo, 2007-2009; te 20 očekivanih, odnosno mogućih, vrsta. Kao osnovni faktor za dodavanje određene vrste u popis hrskavičastih riba Neumskog zaliva, čije prisustvo u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine još uvijek nije potvrđeno, autori uzimaju habitat koji karakteriše datu vrstu. Autori smatraju da bi detaljnija i dugoročnija istraživanja ihtiofaune marinskog dijela Bosne i Hercegovine pružila dokaze za prisustvo vrsta, koje se u check-list navode kao "očekivane", odnosno "moguće".
Limitirajući faktor koji utiče na pojavu određenih vrsta hrskavičastih riba Jadrana u Neumskom zalivu jeste dubina. Sve vrste koje nastanjuju vode Jadra-nskog mora, a čiji se areal kreće u granicama iznad 27 metra mogu se pronaći i u vodama Neumskog zaliva, koje pripadaju teritoriji Bosne i Hercegovine.
Ističemo da postoji mogućnost da veće priobalne ajkule, prisutne u vodama Jadrana, Carcharodon carcharias, Carcharis plumbeus, Carcharias brevipinna i dr. doplivaju u Neumskom zalivu, navedene vrste u check-list navedene su kao moguće.
Usljed nedostatka podataka o diverzitetu hrskavičastih riba Neumskog zaliva, na ovom prostoru nužno je pokrenuti niz naučno-istraživačkih ekspedicija. Autori u daljnjim istraživanjima marinskog dijela Bosne i Hercegovine daju prioritet onim istraživačkim projektima koji su nužni za izradu adekvatnog popisa vrsta koje obitavaju na datom lokalitetu. Kroz ovakve projekte i biomonitoring moguće je utvrditi stvarni broj hrsakvičastih riba koje su, stalno ili povremeno, prisutne u marinskom dijelu naše države. Pri realizaciji datih projekata autori sugerišu na uključivanje širih javnih masa u sam proces inventarizacije; ciljna grupa predstavlja sportsko-rekreativne i naučne ronioce, ribare, kao i ostale individualce (volontere) koji bi prikupljali podatke o susretima sa hrskavičastim ribama. Obrađivanjem prikupljenih podataka od strane stručnog kadra dobio bi se konačan uvid u biodiverzitet hrskavičnjača u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine, što bi omogućilo reviziju popisa Hamzić & Lelo, 2007-2009.
Svi podaci su usklađeni sa portalom Fish Base, EOL, te sa podacima o rasprostranjenosti određenih vrsta na portalu Aqua Maps, izvori: GBIF i OBIS.
Podaci su usklađeni sa Mould, 199 te portalima FishBase, Sharklab i EOL.
LITERATURA:
Gajić, A. (2008) Prijegledna lista ajkula Jadranskog mora; Sharkab Interational: Sqaq IL-Forn , Ħamrun 4 Malta, HMR 1961; Identification number of Sharklab: Vo/0298 http://www.sharklab.tk
Gajić, A. (2008) Sharks from the Adriatic sea. Shark`s World - The Magazine of the Sharkab; 1st issue (21st of sept. 2008.) SWM 01/01-08 Pub. No.: 1576547.
Gajić, A. (2008) Hammerheads of the Adriatic sea. The Shark`s World – The Magazine of the Sharklab 2nd issue, december 2008. Sharklab International Vo/0298 Malta, European Union
Gajić, A. (2009) Eggcase expedition at the Adriatic sea (Makarska). The Shark`s World - The Magazine of the Sharklab International,combined 3rd and 4th issue june,2009.
Gajić, A. (2008-2011) Rezultati istraživanja biodiverziteta i staništa hrskavičastih riba središnjeg Jadrana; Izvještaj EU udruženja za istraživanje i zaštitu hrskaviča-stih tiba Sharklab International Vo/0298: www.sharklab.tk
Gajić, A. (2011) Hronološki pregled susreta sa tigar ajkulom Galeocerdo cuvier Péron & Lesueru, 1822 (Elasmobranchii: Carcharhiniformes, Carcharhinidae) uvodama Jadranskog mora. Sharkab Interational: http://www.sharklab.tk
Gajić, A. (2011) Prijegledna lista ajkula Jadranskog mora, drugo izdanje; Sharkab Interational: Sqaq IL-Forn , Ħamrun 4 Malta, HMR 1961; Identification number of Sharklab: Vo/0298 - http://www.sharklab.tk
Gajić, A. (2011) Prijegledna lista raža Jadranskog mora; Sharkab Interational: Sqaq IL-Forn , Ħamrun 4 Malta, HMR 1961; Identification number of Sharklab: Vo/0298 http://www.sharklab.tk & http://www.sharklab-malta.org
Gajić, A. & Reeve, A. (2007-2008) The Great Eggcase ID Guide / Sirenina kutrija. The Shark Trust, Plymouth, England. www.sharktrust.org & www.eggcase.org
Nowell, G. (2008) Sharks arund the Maltese islands.The Shark`s World – The Magazine of the Sharklab 2nd issue, december 2008.
Hamzić, A., Lelo, S., 2007-2009: Korigirani sistematski prijegled hrskavičavih riba Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 3-5. izmjenjeno i dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp:469-470
Šoljan, T., 1980: Morska fauna Bosne i Hercegovine. Posebna izdanja, knjiga XLVII,Odjeljenje Prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 8.,Savjetovanje– Problemi inventarizacije životinjskog svijeta BIH – stanje i perspektive
Quignard, J.P., Tomasini, J.A. (2000) Mediterranean fish biodiversity, Biologia Marina Mediterranea, 7 (3): 1-66.
Dulčić, J., Pallaoro, A., i Lipej, L. (2003) Lessepsian fish migrants reported in the eastern Adriatic sea: an annotaed list. Annals of Istrian and Mediterranean Studies. 13 (2): 137-144
Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D., (2006) Crvena knjiga riba Hrvatske. Ministartsvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatska.
Soldo, A. & Dulčić, J. (2005) New record of a great white shark, Carcharodon carcharias (Lamnidae) from the easternt Adriatic sea. Notes ichthyologiques / Ichthyological notes. Cybium 2005, 29(1): 89-90.
Jardas, I. (1984) Chondrichthyes Jadranskog mora s biogeografskog gledišta. Institut za okeanografiju i ribarstvo Split, SFR Jugoslavija, Bilješke-Notes No. 52, Received March 16, 1984.
Jardas, I. (1996) Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga ISBN: 953-0-61501-9Anonymus, 2011: Portal FishBase. http://www.fishbase.org Anonymus, 2011: Portal Aqua Maps. http://www.aquamaps.org Anonymus, 2011: Encyclopedia of Life. http://www.eol.org Marcus (2011) Prionace Shark Portal. http://www.prionace.it
SAŽETAK
Marinski dio Bosne i Hercegovine naseljavaju hrskavičaste ribe potklase Elasmobranchii Bonaparte, 1838 u okviru klase Chondrichthyes Huxley, 1880. Na osnovu dosadašnjih istraživanja (Gajić 2008-2011), te analize dostupnih podataka o biodiverzitetu te biologiji hrskavičastih riba Jadranskog mora, kreirana je check-list koja sadrži 12 zabilježenih, te 20 vrsta koje se navode kao očekivane (“?”), odnosno kao moguće (“?”).
